Oglas

EKONOMSKA NEIZVJESNOST

Kolika je stvarna cijena rata u Iranu? Donosimo detaljnu analizu

author
Hanan Nanić
06. svi. 2026. 21:00

Rat između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, koji je eskalirao nakon američko-izraelskog napada na Iran 28. veljače, posljednjih mjeseci snažno je uzdrmao globalna energetska tržišta i dodatno produbio ekonomsku neizvjesnost.

Oglas

Dok politički vrh u Washingtonu i Tel Avivu govori o sigurnosnim i strateškim ciljevima operacije, ekonomske posljedice sukoba sve su vidljivije, od rekordnih cijena energenata do poremećaja u opskrbi hranom i rastuće inflacije diljem svijeta.

Prema službenim podacima Pentagona, rat je Sjedinjene Države dosad stajao oko 25 milijardi dolara, no brojni analitičari smatraju da je stvarni trošak višestruko veći. New York Times i dio ekonomskih stručnjaka procjenjuju da bi ukupna cijena sukoba, kada se uračunaju dugoročni troškovi, mogla dosegnuti gotovo jedan bilijun dolara. U te iznose ulaze zamjena uništene vojne opreme, održavanje flote i nosača zrakoplova, kamate na novo zaduživanje te dugoročna zdravstvena i socijalna skrb za sudionike rata. Procjene govore da samo jedan dan vojnih operacija u Perzijskom zaljevu američke porezne obveznike stoji oko tri milijarde dolara.

Hanan Nanić Srebreniković
N1

Značajne posljedice osjeća i Izrael. Prema procjenama ekonomskih analitičara, izravni troškovi rata i pad gospodarske aktivnosti izraelsko gospodarstvo stajat će oko 100 milijardi dolara, dok se istodobno procjenjuje pad bruto domaćeg proizvoda od približno 12 posto. Velik financijski teret predstavljaju i sustavi protuzračne obrane poput Arrowa i Davidove praćke, čije aktiviranje tijekom presretanja balističkih projektila generira milijarde dolara troškova u samo jednoj noći.

Ipak, najveći globalni udar nije povezan samo s vojnim izdacima, nego s energetikom. Iran je tijekom sukoba blokirao Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport energenata.

Time je zaustavljen prolaz približno 20 posto svjetske trgovine naftom, ali i oko 17 posto globalne trgovine ukapljenim prirodnim plinom. Posebno je pogođen izvoz LNG-a iz Katara, koji je praktički paraliziran.

Posljedice zatvaranja Hormuza brzo su se prelile na tržišta energenata. Cijena nafte porasla je s oko 65 na približno 120 dolara po barelu, no još snažniji rast zabilježen je kod prirodnog plina i električne energije u Europi, gdje su cijene na pojedinim tržištima porasle i do 400 posto. Analitičari upozoravaju da je europski energetski sustav posebno osjetljiv jer se velik dio proizvodnje električne energije i grijanja oslanja upravo na prirodni plin.

Rast cijena plina pritom ne utječe samo na račune kućanstava i industrije, nego i na prehrambeni sektor. Prirodni plin ključna je sirovina u kemijskoj industriji za proizvodnju amonijaka i umjetnih gnojiva, a upravo države Perzijskog zaljeva imaju važnu ulogu u globalnoj opskrbi tim proizvodima. Kada cijena plina višestruko poraste ili opskrba postane nesigurna, proizvodnja gnojiva naglo poskupljuje ili se smanjuje, što izravno povećava troškove poljoprivredne proizvodnje.

Ekonomisti upozoravaju da upravo taj lanac poremećaja stoji iza novog vala rasta cijena hrane. Problem više nije primarno transport ili logistika, nego rast troškova kemijske industrije na kojoj počiva suvremena poljoprivreda. Bez dostupnog i relativno jeftinog plina proizvodnja umjetnih gnojiva postaje teško održiva, a time raste i cijena hrane na globalnom tržištu.

Hanan Nanić Srebreniković
N1

Iako se cijena nafte posljednjih tjedana djelomično stabilizirala oko razine od 85 dolara po barelu, dio stručnjaka smatra da je riječ tek o privremenom smirivanju tržišta. Dok god Hormuški tjesnac ostaje blokiran, opskrbni lanci za naftu, plin i kemijske proizvode ostaju ozbiljno narušeni, što održava inflacijske pritiske i dodatno destabilizira globalno gospodarstvo.

Procjena MMF-a

Međunarodni monetarni fond procjenjuje da bi ukupna šteta za svjetsko gospodarstvo mogla dosegnuti dva bilijuna dolara. Istodobno su troškovi osiguranja tankera u regiji Perzijskog zaljeva porasli za oko 500 posto, što dodatno povećava cijene transporta i energenata.

Ekonomski analitičari upozoravaju da posljedice rata više ne osjećaju samo države izravno uključene u sukob. Trošak geopolitičke krize, smatraju, prelijeva se na cijeli svijet kroz skuplju energiju, rast cijena hrane i dugotrajnu inflaciju koja pogađa potrošače i gospodarstva na svim kontinentima.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama